Posljednje desetljeće donijelo je vidljivu promjenu izgleda slavonskih gradova. Obnovljeni trgovi, nova biciklističke staze, sustavi javne rasvjete i pročišćivači otpadnih voda dio su niza projekata financiranih, djelomično ili u potpunosti, sredstvima Europske unije. Ipak, iza ovih vidljivih promjena krije se složena slika administrativnih izazova, neravnomjerne raspodjele sredstava i pitanja o dugoročnoj održivosti financiranih projekata.
Gdje odlazi najveći dio sredstava
Prema podacima dostupnim putem javnih registara projekata, najveći udio kohezijskih sredstava u Osječko-baranjskoj županiji u posljednjem programskom razdoblju usmjeren je u tri glavna područja: komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja i upravljanje otpadom), energetsku obnovu javnih zgrada te razvoj poduzetničke infrastrukture, poput poslovnih zona i poticaja malim i srednjim poduzećima.
Manji, ali rastući udio sredstava odlazi u projekte digitalizacije javnih usluga i razvoj turističke infrastrukture, posebno vezane uz rijeke Dravu i Dunav, koje regija sve više promovira kao potencijal za održivi turizam.
Primjer: obnova gradskog vodoopskrbnog sustava
Jedan od opsežnijih projekata u regiji odnosi se na obnovu dijela vodoopskrbne mreže koja je u nekim naseljima bila stara i više od pola stoljeća. Projekt je uključivao zamjenu cjevovoda, izgradnju novih spojnih vodova za naselja koja prethodno nisu imala pristup javnoj vodoopskrbnoj mreži te modernizaciju sustava za praćenje gubitaka vode.
„Bez sredstava iz europskih fondova ovakav zahvat bio bi financijski neodrživ isključivo iz lokalnog proračuna. No, projekt je zahtijevao i znatna vlastita ulaganja te dugotrajnu pripremu dokumentacije koja je trajala dulje od same izvedbe radova.“
Administrativni izazovi manjih jedinica lokalne samouprave
Iako su veći gradovi, poput Osijeka, uspostavili posebne odjele za pripremu i praćenje EU projekata, manje općine u županiji često nemaju kapacitet za samostalnu pripremu natječajne dokumentacije. To ih dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na veće jedinice lokalne samouprave, koje lakše apliciraju na natječaje i uspješnije provode odobrene projekte.
Dio manjih općina rješenje pronalazi u angažiranju vanjskih konzultanata specijaliziranih za pripremu projektne dokumentacije, što dodatno opterećuje već ograničene proračune tih jedinica.
Pitanje dugoročne održivosti
Stručnjaci za regionalni razvoj koje smo konzultirali ističu da glavni izazov nije samo povlačenje sredstava, već osiguravanje dugoročne funkcionalnosti izgrađene infrastrukture nakon završetka projektnog financiranja. Održavanje novih sustava, poput postrojenja za obradu otpadnih voda, zahtijeva stalne operativne troškove koje jedinice lokalne samouprave moraju planirati unaprijed.
- Redovito održavanje izgrađene infrastrukture nakon isteka razdoblja obveznog održavanja projekta.
- Osposobljavanje lokalnih kadrova za upravljanje novim sustavima i tehnologijama.
- Transparentno praćenje i javna objava rezultata financiranih projekata.
Što slijedi u novom programskom razdoblju
Za sljedeće programsko razdoblje najavljuje se veći naglasak na projekte povezane s energetskom učinkovitošću, kružnim gospodarstvom i digitalnom transformacijom javnih usluga. Predstavnici lokalnih uprava u Slavoniji ističu potrebu za jačanjem administrativnih kapaciteta kako bi regija mogla ravnopravnije konkurirati za dostupna sredstva u odnosu na razvijenije dijelove Hrvatske.
Redakcija portala Terra nastavlja pratiti provedbu projekata financiranih europskim sredstvima u regiji te će redovito objavljivati ažurirane analize na temelju javno dostupnih podataka i izjava nadležnih institucija.